ZAVRŠILI STRUKOVNE, A SADA ‘RASTURAJU’ NA ZAHTJEVNIM FAKULTETIMA: ‘MATURANTI IMAJU STRAHOPOŠTOVANJE’

Prenosimo članak sa portala srednja.hr

***

Nisu imali gimnazijsko zaleđe prilikom upisa fakulteta, ali Mislav Hlupić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu (FER) i Ivan Majstorović s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu (FESB) danas su iznimno uspješni studenti. U pripremi za državnu maturu najviše im je pomoglo rješavanje starih ispita, a Mislav maturantima poručuje da jedna godina studiranja, pa čak i neuspješna, ne određuje ničiji životni put, stoga budite hrabri i okušajte se.

Mislav Hlupić završio je Tehničku školu Ruđera Boškovića, smjer tehničar za računarstvo, a danas je uspješan student na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu (FER). Ivan Majstorović završio je srednju Tehničku školu u Imotskom, smjer elektrotehničar, a danas uspješno izvršava studentske obveze na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu (FESB). Unatoč tome što nemaju gimnazijsko zaleđe, odlično su se snašli na izabranim fakultetima – pomno su se pripremali za državnu maturu, a strukovno znanje u nekim im je područjima studija i pomoglo.

‘Znanje iz srednje škole mi je, iskreno, nemjerljivo pomoglo’

Iako se dvoumio između upisivanja gimnazije i strukovne škole, Mislav je izabrao potonju, jer mu je ona pružala sigurnost i mogućnost zapošljavanja u struci u slučaju da odluči ne upisati fakultet. Trenutačno je student 1. godine diplomskog studija na FER-u, smjer računarske znanosti. Ivan je trenutačno na 3. godini prijediplomskog studija Elektrotehnike i informacijske tehnologije, smjer Elektrotehnika, na FESB-u. Znanje koje je usvojio u srednjoj školi od velike mu je pomoći na fakultetu.

– Znanje iz srednje škole u području strukovnih predmeta mi je, iskreno, nemjerljivo pomoglo na većini stručnih predmeta te sam većinu vremenskog opterećenja mogao prebaciti na matematiku, fiziku i slično. Predznanje iz stručnih predmeta nije značilo da sam te predmete mogao unaprijed smatrati položenima. Dapače, i u njih sam morao uložiti dosta truda, ali sam imao dobru podlogu i mogao sam ‘vizualizirati problem’, što mi je olakšavalo savladavanje gradiva. Kao primjer naveo bih praktičnu nastavu koju sam imao u srednjoj školi, a čije se znanje ispitivalo na laboratorijskim vježbama određenih kolegija (mjerenje električnih veličina, spajanje strujnih krugova i slično, priča nam Ivan.

Dodaje da ne može reći da mu je iz nekih područja nedostajalo znanja, ali mu je nedostajalo, odnosno je imao problem sa shvaćanjem i načinom učenja određenih predmeta.

– Primjerice, imao sam problem s učenjem velike količine teorije koju su određeni predmeti zahtijevali, što je od mene tražilo prilagodbu tom načinu učenja. Također, na fakultetu sam se morao prilagoditi matematičkom načinu razmišljanja koji su matematike zahtijevale, a koji ja nisam imao, dok su moje kolege iz matematičkih gimnazija taj problem jednostavnije savladavali. Naravno, taj sam nedostatak nadoknadio redovitim učenjem i rješavanjem velikog broja zadataka, objašnjava Ivan.

‘Svi kolegiji na prvoj godini FER-a kreću od osnovnih pojmova’

Slično navodi i Mislav. Slušao je kolegije s čijim se znanjima i metodama učenici strukovnih škola u pravilu ne susreću tijekom srednjoškolskog obrazovanja.

– Primjer jednog takvog kolegija je Matematička analiza, koja je mnogima poznata kao jedan od zahtjevnijih predmeta na prvoj godini studija. Unatoč tomu, uspio sam s lakoćom savladati gradivo jednako uspješno kao i studenti koji su pohađali drugačije smjerove, upravo zato što sam iz svoje srednje škole došao s kvalitetnom matematičkom ‘pismenošću’ i podlogom, navodi Mislav.

Na pojedinim mu je kolegijima strukovno znanje stečeno u srednjoj školi uvelike pomoglo. Kao najbolji primjer izdvaja kolegije Osnove elektrotehnike i Baze podataka.

– Već sam u srednjoj školi obrađivao temeljne pojmove i koncepte ovih kolegija, što mi je omogućilo lakše praćenje nastave. Na fakultetu je isključivo bilo potrebno postojeće znanje formalizirati, preciznije ga definirati ili samo nadograditi nekim novim i naprednijim temama. Htio bih potencijalnim brucošima naglasiti da svi kolegiji na prvoj godini FER-a kreću od osnovnih pojmova, stoga se ne morate brinuti da nećete moći pratiti nastavu zbog manjka predznanja. Iz mog iskustva, bitno je samo uložiti vrijeme u redovito učenje i dolaženje na predavanja, savjetuje Mislav.

Kako su se ’strukovnjaci’ pripremali za maturu?

Za državnu maturu Mislav se pripremao samostalno tijekom zadnjeg razreda srednje škole. Početkom četvrtog razreda započeo je s ponavljanjem gradiva – umjerenim tempom postupno je prolazio kroz gradivo koje se ispituje na maturi. Koristio je svoje stare bilješke, online sadržaje te zbirke sa zadacima i pregledima teorije. Pri kraju je veliki naglasak stavio na rješavanje starih ispita mature kako bi se upoznao s tipovima zadataka i samim formatom ispita, što je, smatra, najbolji način da se učenici pripreme za maturu.

– Time sam stekao samopouzdanje i sigurnost u rješavanju, a mogao sam si i bolje rasporediti vrijeme tijekom pisanja ispita. Mojoj generaciji je pomogla i nesretna činjenica da nas je zahvatila pandemija pa su na razini svih škola bili organizirani probni ispiti državne mature kao svojevrsni vid pripreme za maturu. Ti su ispiti bili iznimno korisni jer su simulirali stvarne uvjete pisanja mature kao i gradiva koje se ispitivalo te godine, a i uklonili su neku dozu stresa koju ti ispiti nose učenicima jer se prvi put sastaju s takvim oblikom ispitivanja. Veliku podršku pružili su i profesori u Ruđeru koji su tijekom godine organizirali ponavljanje i pripreme za maturu te nam osigurali materijale za učenje i vježbu, pojašnjava Mislav, kojem je znanje stečeno u srednjoj školi bilo kvalitetna podloga za pripremu mature i kasniji upis na FER, ali jednako je važno bilo uložiti trud kroz samostalno ponavljanje i pripremu.

Uspješni studenti iz strukovnih škola pažnju su posvetili maturi

Ivan se pak za državnu maturu i fakultet pripremao od početka srednjoškolskog obrazovanja. Najviše je pažnje posvetio Matematici i Fizici jer su nosile najviše bodova prilikom upisa željenog fakulteta.

– Veliku pomoć pružili su nam profesori iz srednje škole koji su izdvojili svoje vrijeme kako bi nam subotom ili nekim drugim danom, kada bi imali slobodan sat, održali dodatnu nastavu te s nama prolazili stare primjere ispita državne mature. Znanja iz srednje škole (tehničkog smjera) bila su mi i više nego dovoljna za pripremu državne mature, naravno uz rad kod kuće, rješavanje prošlogodišnjih primjera ispita državne mature, ‘prelistavanje’ gradiva obrađenog ranijih godina srednjoškolskog obrazovanja te ‘iščitavanje’ sažetaka književnih djela koja su te godine bila na eseju, objašnjava Ivan.

Poruka za buduće studente ovih fakulteta

Učenicima strukovnih škola Ivan savjetuje da poštuju svoje profesore i cijene trud koji ulažu u njih. Tek sada, pojašnjava, vidi koliko mu je pomoglo predznanje iz strukovnih predmeta i praktične nastave, koji su mu se u to vrijeme činili dosadnima i nepotrebnima.

– Naravno, ni profesori nisu idealni i to treba razumjeti. Želio bih dodati da se razlike između studenata koji su pohađali gimnaziju i onih koji su pohađali strukovnu školu većinom izjednače do treće godine, uz redovito učenje i jednih i drugih. Naravno, velika prednost srednjih strukovnih škola jest ta što su učenici spremni za tržište rada ukoliko se ne vide na nekom od studija, zaključuje Ivan.

Mislav budućim FER-ovcima ‘strukovnjacima’ poručuje da se okušaju, a tek onda prosude odgovara li im ovaj studij ili ne.

– Često sam imao priliku razgovarati s maturantima strukovnih škola u sklopu aktivnosti promocije FER-a u kojima sam sudjelovao. Primjećujem da mnogi od njih imaju manjak samopouzdanja, a neki i određeno strahopoštovanje prema Fakultetu, što ih u velikoj mjeri sprječava da se uopće prijave i okušaju u studiranju na FER-u. U tim godinama, upis fakulteta svima se čini kao presudan životni trenutak i svaka pomisao na neuspjeh se doživljava dramatično. Međutim, kako vrijeme odmiče, ubrzo shvaćamo da jedna godina studiranja, pa čak i neuspjeh, nikako ne određuje ničiji životni put. Mišljenja sam da je uvijek bolje okušati se i steći iskustvo, a zatim prosuditi odgovara li mi nešto ili ne. Dakle, u ovom kontekstu, odgovara li mi ovaj studij ili ne, savjetuje Mislav.

Postotak studenata iz strukovnih škola

Dodaje još jednu informaciju koja bi maturantima mogla značiti prilikom odabira studija.

– Profesori na FER-u izrazito su pristupačni i otvoreni za komunikaciju sa studentima. Uvijek su spremni dodatno pojasniti gradivo ili razgovarati o drugim temama tijekom konzultacija. Većina predmeta uključuje komponente poput laboratorijskih vježbi i domaćih zadaća koje motiviraju studente na redovito praćenje gradiva i primjenu naučenog. Na kraju, svima koji imaju interes za tehničke znanosti, a posebno maturantima koji se dvoume i čitaju ovaj članak, preporučio bih da se odvaže i pokušaju upisati FER. Iako studij može biti izazovan, pružit će vam iznimno kvalitetno obrazovanje, brojne prilike za osobni razvoj i iskustva koja ćete pamtiti kroz život, zaključuje Mislav.

Dodajmo za kraj par statističkih podataka. Na FER-u se posljednjih nekoliko godina postotak upisanih maturanata iz strukovnih škola kreće oko 15 posto, potvrdila nam je Petra Škaberna, voditeljica odnosa s javnošću tog fakulteta. To su podaci koji se odnose na prijediplomski studij na hrvatskom jeziku. Na FESB-u je pak u ovoj akademskoj godini upisano 449 brucoša, a od toga je 269 nisu gimnazijalci, potvrdio nam je Ivo Stančić, prodekan za studente i kvalitetu.